Kako slušati klasičnu muziku?
Predlažem da istu kompoziciju slušate više puta, sa potpunom pažnjom – žmureći, a potom prateći notni tekst. Nekada pomaže da se što bolje skoncentrišemo, ako sedimo i slušamo muziku u mraku. Zaista je neophodno da za to vreme ne radimo ništa drugo – ne čitamo knjigu, ne gledamo film, ne jedemo … Potrebno je da uhvatimo svaku notu, svaki detalj. To je tako u klasičnoj muzici. .)
Ukoliko vam se dopadne, možete slušati ponovo, mnogo puta.
Dok pažljivo slušate, pokušajte da prepoznate neke muzičke elemente za koje znate, npr:
-različite muzičke instrumente -ukoliko je kompozicija pisana za više instrumenata
-tempo (brz, lagan, umeren)
-karakter kompozicije (tužno, veselo, bajkovito, zamišljeno, đavolasto, dramatično, lirsko, kao da neko nešto priča, kao da pada kiša …)
-dinamiku (forte, piano, crescendo, decrescendo, akcente … )
-karakteristične ritmičke figure (sinkopa, punktiran ritam, triola … )
-artikulaciju (legato, staccato, portato, tenuto … )
-akorde (durski, molski, umanjeni, prekomerni, onda septakordi D7 … )
-da li uočavate da se neke melodije ponovo javljaju? Da li su malo izmenjene? Kako?
-kakva je melodija? A pratnja?
-ima li ukrasa?
-kakva je pedalizacija? Možete li da čujete kad se koristi desni, a kada levi pedal?
-i razne druge oznake koje vidite u notnom tekstu, dok slušate tu kompoziciju
-ukoliko kompozicija ima više delova (stavova) koliku je pauzu između njih izvođač napravio?
-koji je deo kompozicije najupadljiviji, najuzbudljiviji?
-kakav je njen početak? A kraj? Da li liče?
Interesantna mesta možete zaokružiti u notama, da biste ih posle sami odsvirali. Možda ćete ih sada svirati sasvim drugačije!
Tj. najverovatnije je da hoćete.
Svakako potražite i više izvođenja istog dela (kompozicije) nekoliko poznatih izvođača, ali i dečja sviranja.
Da biste stekli što bolji utisak o stilu nekog kompozitora, dobro je da preslušate nekoliko dela pisanih za klavir (uključujući i onu kompoziciju koju svirate), ali i kompozicije pisane za druge instrumente, za kamerne sastave (više instrumenata koji sviraju zajedno), orkestarsku muziku i horsku muziku (ako je ima).
Kada naiđete na kompoziciju koja vam se mnogo dopadne, verovatno ćete poželeti da je “pokažete” i nekoj drugoj osobi. Slušanje muzike u društvu je veoma lep doživljaj, samo zahteva da svi prisutni budu pažljivi, baš kao što ste i vi.
Želim vam mnogo uživanja u slušanju klasične muzike!




[...] više info o tome kako zapravo treba slušati klasičnu muziku, pročitajte ovaj post: Kako slušati klasičnu muziku? Share this:FejsbukTviterE-poštaStamblaponLike this:Sviđa mi seBudite prvi kome će se sviđati [...]
Slušanje muzike radi nečeg drugog « Slušajte muziku
22. decembar 2011. u 22:25
Za nas, laike, može i bez praćenja notnog teksta
Marina
22. decembar 2011. u 23:02
“Pozajmio” sam Vaš članak. Zapravo sam Vas “linkovao” – valjda se tako kaže
Nadam se da nemate ništa protiv.
Pozdrav
Saša
Saša
3. januar 2012. u 22:43
Naravno da nemam ništa protiv!
To je zapravo čast!
Hvala Vam! I ja sam linkovala neke Vaše članke. Unakrsno linkovanje je srž blogovanja i baš je sjajno da smo već počeli da osećamo njegove draži!
Srećno i uspešna nam bila (linkovana) saradnja! 
BTW: Pisala sam Vam na Twitter. Kreću neki novi interesantni kursevi.
profmaja
3. januar 2012. u 23:19
Neko je rekao “onaj ko želi da upozna dušu svoju slušaće samo klasičnu muziku” šta mislite o tome?
bakasenovic
15. april 2012. u 09:00
Može biti. Na mene se svakako odnosi.
Hvala Vam na poseti i komentaru.
profmaja
15. april 2012. u 09:52
Задовољство је и моје,лепота и доброта,као праве вредности,се дељењем умножавају,поштујем свакога ко је на том путу,Христос Воскресе
bakasenovic
15. april 2012. u 10:21
[...] Kako slušati klasičnu muziku? [...]
01.05. Gost autor: Maja Dakić – Brković « Šta da slušam danas
30. april 2012. u 23:57